Želite dalje raditi i primati mirovinu? Provjerite pod kojim uvjetima!

Rad u mirovini – PuH
0
Mali iznosi mirovina prisiljavaju osobe starije životne dobi da zaposlenje potraže i nakon što su na radnim mjestima proveli desetljeća, dok drugi svojim sposobnostima jednostavno žele doprinositi i dalje. Mnogi od njih nisu upoznati s mogućnostima rada u mirovini, a većina opravdano strahuje kako će, ukoliko se i odluče na taj korak, izgubiti dio ili cijeli iznos mirovine, što je u većini slučajeva zapravo i točno. Stoga donosimo uvjete pod kojima pravo na rad možete ostvarivati i dalje te tako poboljšati svoju financijski situaciju.

Ukoliko ste otišli u starosnu mirovinu i zaposlite se nakon toga temeljem ugovora o radu na pola radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno, ili po ugovoru o djelu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivat će vam vašu redovnu mirovinu u cijelome iznosu i dalje, ali ne i ako ste u prijevremenoj mirovini.

U tom slučaju također ostvarujete pravo na rad, ali bez isplate mirovinskih primanja. Međutim, uđete li u klasični radni odnos na duže od pola radnog vremena, isplata vaše mirovine bit će obustavljena sve do prekida tog radnog odnosa, a nakon toga ponovno uspostavljena. Kako bi vam na konto vašeg rada ponovno izračunali mirovinu, kao korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine to pravo možete ostvariti tek nakon što ste ostvarili najmanje godinu dana staža.

Invalidska mirovina manja

Za korisnike invalidske mirovine ostvarene temeljem profesionalne nesposobnosti za rad, koji također ostvaruju ovo pravo, vrijede nešto drugačija pravila. Naime, takvim osobama kod zaposlenja ili obavljanja djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine, ali se za vrijeme zaposlenja ona umanjuje u iznosu 50 posto od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. Prema podacima HZMO-a, invalidsku mirovinu izgubit ćete ako je ostvarujete temeljem opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnostite se zaposlite, čime podliježete obaveznom kontrolnom pregledu.

Ako pak primate obiteljsku mirovinu, također imate pravo raditi, ali vaša mirovina bit će obustavljena sve do prestanka radnog odnosa te isplaćena od prvog idućeg dana nakon prestanka zaposlenja. Nadalje, korisnicima mirovina ostvarenima prema posebnim propisima, kao što su zastupnici, bivši politički zatvorenici, sudionici NOR-a te ostali, za vrijeme zaposlenjaili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine se obustavlja.

Umirovljenici stoga mogu raditi prema ugovoru o radu i ugovoru o djelu, obavljati kućnu radinost i dopunsko zanimanje te raditi sezonski u poljoprivredi. Rad na ugovor o djelu daje mogućnost obavljanja određenih poslova bez stupanja u radni odnos, mirovina vam se isplaćuje i dalje, ali mora biti riječi o poslovima koji nisu stalni, već se sastoje od jednokratnog izvršenja fizičkog ili intelektualnog rada do određenog roka i obično ne u radnom prostoru poslodavca. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali moraju plaćati doprinose od ostvarenih prihoda.

HZMO upozorava da se to odnosi samo na samostalne djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika u Poreznoj upravi, ali ne i na umirovljenike koji obavljaju djelatnost obrta, trgovca pojedinca i djelatnost slobodnog zanimanja (npr. odvjetnik i liječnik) i koji su, da bi obavljali tu djelatnost ili zanimanje, upisani u odgovarajući registar . Ti umirovljenici i dalje spadaju pod obavezno mirovinsko osiguranje, stječu svojstvo osiguranika te im se isplata mirovine obustavlja i miruje. Pritom, izuzetak su korisnici s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti, kojima se određuje umanjena svota mirovine. Sezonski radnik u poljoprivredi može biti korisnik mirovine koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi najduže do 90 dana tijekom jedne kalendarske godine.

Zaključak je stoga da pravo na rad, i to samo na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine imaju jedino starosni umirovljenici, dok oni prijevremeno umirovljeni, bez obzira što mnogi od njih imaju i više godina radnog staža i uplaćenih doprinosa – ne mogu. Naime, više od 300.000 umirovljenika u dobi je od 40 do 60 godina i dobar dio njih sposoban je i voljan, ukoliko im se ukaže mogućnost, vratiti se na tržište rada.

Ukoliko ste u potrazi za sezonskim poslom prijavite se ovdje.